Apre li fin mande Ayiti padon pou enplikasyon komando Kolonbyen yo nan asasina Prezidan Jovenel Moïse, Prezidan Kolonbyen an Gustavo Petro louvri yon nouvo paj nan relasyon ant 2 peyi yo. Jakmèl deja ap prepare pou vizit li mèkredi 22 janvye a. Yon vizit otorite ayisyen yo pran anpil oserye. Plizyè gwo otorite peyi a te deja nan site Alcibiade Pommeyac a depi plizyè jou pou prepare resepsyon an e akeyi chèf leta Kolonbyen an.
Anvan vizit ofisyèl Prezidan Petro a ann Ayiti, prezidan Konsèy Prezidansyèl tranzisyon an, Leslie Voltaire, te vizite Kolonbi mwa Desanm lan ansanm ak manm gouvènman an pou yon Konsèy Minis Ayiti-Kolonbi. Yon deklarasyon konjwent te pibliye pa tou de pati yo. De gouvènman yo te montre yo pare pou kolabore nan plizyè domèn.
Vizit sa ap fèt nan yon moman kote Ayiti ap travèse yon kriz san parèy. Èske Kolonbi, ak gwo eksperyans li nan batay kont geriya, ap kapab ede Ayiti nan batay kont gang li yo? Nou ka site yon lis long nan zòn kote Ayiti bezwen sipò, men restorasyon sekirite a rete priyorite.
Nou ka sonje anvan Kolonbi, Ayiti te benefisye atansyon Venezuela Hugo Chavez. Atravè pwogram PetroCaribe a, Venezyela te ofri peyi a resous pou amelyore kondisyon lavi popilasyon an. Okontrè, pwogram espwa sa a te sèvi enterè prive. Rapò Sena Repiblik la ak Tribinal Siperyè Kont ak Litij Administratif yo dekri kijan lajan ki soti nan pwogram PetroCaribe a te gaspiye.
Nou dwe mansyone tou angajman prezidan Brezil la Lula te pran ann Ayiti apre Prezidan Jean Bertrand Aristide te tonbe an 2004 pou eseye ede nou retabli lapè. Mwens pase 10 lane apre depa fòs Nasyonzini Brezil te dirije a, otorite ayisyen yo ap mande Nasyonzini pou l retounen. Sa a se prèv ke baz la nan estabilite ki te kreye pa Minustah ak dè milya de dola pa t solid.
Si Kolonbi ta vle vin sekou Ayiti, li ta enteresan pou otorite 2 peyi yo fè yon ti koutje sou koperasyon ki sot pase sa yo ki pa bay rezilta yo espere.
Vizit prezidan Kolonbi a Ayiti apre asasina jovenel Moïse
