Jean-Pierre Basilic Dantor Franck Étienne d’Argent, ke nou plis konnen sou non Frankétienne, mouri jodi Jedi 20 fevriye 2025 lan. Powèt, otè dramatik, pent, mizisyen, chantè ak pwofesè, li te yon gwo pèsonaj nan kilti ayisyen an.
Li te fèt 12 avril 1936 nan Ravin Sèk, yon vilaj nan dezyèm seksyon riral Sen Mak, nan depatman Latibonit, Frankétienne te grandi nan yon Ayiti ki te make pa povrete ak enstabilite politik. Li te itilize eksperyans pèsonèl li ak istwa peyi li pou nouri travay li yo, ki karakterize pa richès ak divèsite li.
Frankétienne se otè yon travay abondan e varye, ki gen ladann woman, powèm, pyès teyat, redaksyon ak manifès. Youn nan woman ki te rann li popilè anpil se « Dézafi », ki konsidere kòm yon klasik nan literati ayisyen an. Nan woman sa a, li rakonte istwa yon gwoup peyizan ki revòlte kont lamizè ak opresyon.
Frankétienne te yon pent ki gen talan tou. Penti li yo, souvan abstrè ak kolore, demontre sansibilite li ak lanmou li pou lanati. Li te ekspoze travay li yo nan anpil galri atravè mond lan.
Frankétienne te yon nonm angaje. Li te fè kanpay pou jistis sosyal ak pou defans kilti ayisyen an. Li te youn nan fondatè « spiralis » mouvman literè , ki defann yon atizay ki angaje ak ouvè sou mond lan.
Lanmò Frankétienne se yon gwo pèt pou kilti ayisyen an. Travay li ap rete yon temwayaj presye sou istwa ak richès peyi a.
Yon ikòn, kite dèyè yon richès ak enspirasyon pou jenerasyon kap vini yo. Adye atis la, orevwa Frankétienne.
